Pravopisne i gramatičke pogreške koje viđamo gotovo svakodnevno

Na društvenim mrežama, ali i internetu općenito, često viđamo gramatičke i pravopisne pogreške, pogrešne prijevode stranih riječi i tipfelere (zatipke). Takve pogreške i tipfeleri mogu se čak pronaći na stranicama i profilima društvenih mreža određenih brendova i javnih osoba, ali i na službenim web stranicama. Uz pretpostavku da takve stranice vode i uređuju osobe koje su stručne, postavlja se pitanje koliko su doista pismene. U tom slučaju ne dovodi se u pitanje samo stručnost osobe koja upravlja komunikacijom nego i profesionalnost te ugled brenda. Naime, ako neprestano nailazimo na objave bez leksičke i semantičke ispravnosti te s velikim nizom pogrešaka, naš dojam o određenom brenda može imati negativan predznak.  U nastavku su neke pogreške koje meni često upadaju u oči:

  1. Internet s velikim početnim slovom

Naziv za globalnu računalnu mrežu – Internet, potječe iz engleskoga jezika i u njemu se piše velikim slovom, odnosno Web. Sigurno ste uočili da se hrvatskom jeziku u praksi riječ internet piše malim i velikim slovom. No, isto tako se zna da se u našem jeziku velikim slovom pišu osobna imena, prezimena, nazivi ustanova, tvrtki, organizacija, mjesta i drugih subjekata ili objekata. Stoga se internet, bez obzira na to što je jedinstvena računalna mreža, piše malim početnim slovom. Ukratko, internet označuje tehnologiju i općenito sustav koji olakšava komuniciranje, a ne registrirani subjekt koji ima osnivača, sjedište i slično2. Negacija i glagol – neznam se piše ne znam

Gramatičko pravilo je da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak postoji niz primjera na internetu po kojima je vidljivo da to pravilo nije usvojeno. I to najčešće u pisanju neznam i nemogu. Stoga treba ponoviti da je jedino ispravno sljedeće: ne znam, ne mogu, ne želim, ne trebam, ne smijem i td. Ipak postoje iznimke, a riječ je o glagolima poput nestati, neću, nemoj i nedostajati. S druge strane, negacija se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima, a primjer su nemogućnost, neistina, nepraktičan, nejasan, nerealan, nejasnoća, nemoguć, neistinit i nejasan.

  1. Ja bih, a ne ja bi

Sigurno ste i sami uočili da se nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti vrlo često pojednostavljuju i samim time piše pogrešno. Umjesto ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi, nailazimo na nepravilnu konjugaciju koja glasi:  ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi – dakle sve je isto napisano. Tu nema razlike u licima pa kada se ovakav pogrešan oblik glagola iskoristi u rečenici nije lako otkriti radi li se o jednini ili množini te se tek prema kontekstu može razumjeti o kojem licu se radi.

  1. Hvala lijepa, a ne hvala lijepo

Kada želimo izraziti zahvalnost, bilo u e-mailu ili na društvenim mrežama, pišemo hvala lijepa ili ako koristimo superlativ – hvala najljepša. No, zasigurno ste barem jednom negdje pročitali ‘Hvala lijepo’ i to je pogrešno. Sam izraz zahvale se sastoji od imenice hvala, koja je ženskoga roda pa pridjev koji stoji uz nju mora biti u istome rodu, broju i padežu i zato je pravilno ‘Hvala lijepa’.

  1. Zbog i radi nije isto

Za početak treba znati da je ‘radi’ prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a ‘zbog’ je prijedlog i veznik kojim se izriče uzrok. Vrlo često se zamjenjuju i pogrešno koriste zbog čega dolazi do nejasnog značenja pojedinih rečenica. Primjerice, ako pročitate rečenicu: Obavite pregled zbog prevencije. Prevencija je namjera, a ne a ne uzrok. Stoga rečenica treba glasiti: Obavite pregled radi prevencije. Pregled se može obaviti i zbog bolesti, ali je tada riječ o uzroku.

  1. Sljedeći kupac, ali slijedeći ga u trgovini

Ne treba čuditi da mnogima razlikovanje ije i je jedan od najčešćih problema u pisanju. No, u ovom primjeru pogrešno korištenje ije i je može promijeniti i značenje riječi. Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Samim time on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku – slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći ga u trgovini, došao je do blagajne. Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Poput svih pridjeva, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu. Stoga i pišemo sljedeći tjedan, sljedeće godine, sljedeća edukacija, sljedećeg dana.

  1. Da i da li umjesto je li

Ovakvu pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li zovemo dakanjem odnosno dalikanjem. Kao što nije ispravno reći ili napisati Moram da objavim novost, Trebam da naučim kako se oglašavati, Idem da posjetim novu izložbu, isto tako nije ispravno pisati Da li znaš i sl. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv pa ćemo reći: Moram objaviti novost, Trebam naučiti kako se oglašavati, Idem posjetiti novu izložbu. Također, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da li: Da li znaš? Da li si naučio? Da li si posjetio?, već treba pisati: Je li znaš ili Znaš li? Jesi li naučio? Jesi li posjetio?

  1. Pogrešno prevođenje na hrvatski jezik

Pogrešni prijevodi riječi, ali i čitavih konstrukcija rečenica su nažalost još jedna od češćih pojava u online svijetu. Jedno od osnovnih pravilo prilikom prevođenja na hrvatski jezik je da se prevodi  poruka ili informacija, a ne cijela rečenica. Ne smije se prevoditi riječ po riječ doslovno. Isto tako, potrebno je provjeriti postoji li za određenu riječ stranog podrijetla hrvatska riječ istog značenja.

Više o razlici između tuđih riječi, tuđica, prilagođenica i usvojenica, možete pročitati u mom članku napisanom za Plan B.

Primjer pogrešnog prevođenja je glagol komunicirati, a dolazi iz latinskog communicare. Ima niz značenja: priopćiti, ophoditi se, razgovarati, savjetovati se, dijeliti što s kim, biti u vezi s kim, uspostavljati i održavati komunikaciju. No, često nailazimo na pogrešno korištenje te riječi poput: Nije komunicirao svoje kolege o tome, Potrebno je (is)komunicirati javnost o tome, Želimo komunicirati ova podatke.  Ovakvi primjeri su samo dio pogrešnog prevođenja s engleskog jezika, Naime, u engleskom jeziku communicare, uz priopćiti, saobraćati, održavati vezu, znači i obavijestiti, prenijeti, prenositi, no u hrvatskom to ne znači.

Odličan izvor informacija o čestim pogreškama u hrvatskom jeziku možete pronaći na stranici Ciklopea.